Dezinformacije koje generira umjetna inteligencija u porastu su odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci iz travanjskog izvješća Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), krovne mreže koja okuplja stručnjake i organizacije u borbi protiv dezinformacija.

U istraživanju provjere činjenica koje je provela EDMO mreža, sudjelovale su 33 organizacije, uključujući 14 nacionalnih i multinacionalnih opservatorija. U razdoblju od 1. do 30. travnja analizirano je ukupno 1.551 članaka, a 103 su prepoznata kao dezinformacije generirane pomoću alata umjetne inteligencije. To predstavlja značajan porast u odnosu na ožujak, upozoravaju stručnjaci iz EDMO-a. Podaci iz izvješća ukazuju na širi trend porasti broja dezinformacija, ne samo onih koje kreirao AI. Tematski, dezinformacije su se najčešće odnosile na rat u Ukrajini (150 članaka), zatim su bile povezane s Europskom unijom (117 članaka), migracijama (98 članaka) i klimatskim promjenama (83 članka).

AI chatbotovi

Stručnjaci posebno upozoravaju na širenje dezinformacija putem AI chatbotova. Istraživanje koje je provela organizacija NewsGuard, specijalizirana za nadzor dezinformacija, pokazalo je da je 10 najpopularnijih AI chatbotova u više od 33 % slučajeva ponavljalo lažne tvrdnje s mreže Pravda, često promovirajući promoskovsku propagandu. Mreža Pravda pokrenuta je u travnju 2022., nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, i od tada se proširila u 49 zemalja i na desetke jezika, izvještavaju analitičari. Chatbotovi  nemaju ugrađene mehanizme za prepoznavanje propagande i često nesvjesno postaju posrednici u širenju manipulativnih narativa, apeliraju stručnjaci iz EDMO mreža.

Znanstveni radovi pod utjecajem AI dezinformacija

Nedavno objavljeni AI-generirani znanstveni članak pod nazivom “Kritička ponovna procjena hipoteze o antropogenom CO₂ i globalnom zatopljenju“ izazvao je zabrinutosti među klimatolozima. Stručnjaci upozoravaju da je rad pun znanstveno neutemeljenih tvrdnji koje osporavaju postojanje globalnog zatopljenja, a dodatni problem nastaje kada takav sadržaj dijele osobe s velikim dosegom. Primjerice, biokemičar Robert Malone, poznat po osporavanju postojanja virusa COVID-19, prvi je podijelio ovaj članak na platformi X, uz tvrdnju da je “klimatska prijevara gotova“. Njegova objava imala je više od milijun pregleda.

Znanstvenici, među kojima i ekolog Mark Neff, upozoravaju da porast broja istraživačkih radova kreiranih pomoću AI-ja može stvoriti “iluziju objektivnosti“ jer jezični modeli nemaju sposobnost prosuđivanja. Riječ je o statističkim modelima koji generiraju tekst na temelju uzoraka, a ne o stvarnom znanstvenom istraživanju. Stručnjaci zato upozoravaju da se o sadržajima na društvenim mrežama treba kritički promisliti. Podsjećaju kako činjenica da je neki sadržaj viralan ne znači i da je istinit.

Medijska pismenost kao oružje protiv dezinformacija

U cilju jačanja kritičnog mišljenja, EDMO provodi edukativnu kampanju “Klikni s razumom – Kako algoritmi oblikuju naše digitalno okruženje?“, koja se od 12. do 30. svibnja provodi u 14 europskih opservatorija, uključujući i Jadranski opservatorij za digitalne medije (ADMO).

Cilj kampanje je podići svijest o tome kako algoritmi oblikuju naše iskustvo na internetu, od vijesti koje čitamo do videozapisa koje gledamo. Sustavi preporuka pomažu nam otkriti sadržaj u kojem uživamo, ali istovremeno mogu ograničiti ono što vidimo, pojačati dezinformacije i učvrstiti pristranosti. Razumijevanjem načina na koji algoritmi funkcioniraju i kako utječu na naše internetske živote, možemo donositi pametnije odluke, prepoznati dezinformacije i biti bolje informirani.